Potres

Informacije o potresnim zonama RH

Područje Republike Hrvatske nalazi se na tektonski vrlo aktivnom području čiju aktivnost dokazuju mnogi potresi zabilježeni kroz povijest. Seizmički su najaktivnija područja sjeverozapadna Hrvatska i okolica glavnog grada Zagreba, područje sjevernog Jadrana (okolica Rijeke, Krka i Vinodola) te grad Dubrovnik i otok Lastovo. S druge strane, područja koja gotovo da i nisu seizmički aktivna su južni Panonski bazen, područje Like i Velebita te Istra koja se cijela nalazi u unutrašnjosti Jadranske mikroploče čije se gibanje, odnosno rotacija, smatra uzrokom potresa na ovim područjima. Tijekom dugog niza godina provedena su mnoga istraživanja u svrhu praćenja geodinamike, a jednako tako i seizmike, što je posebno omogućeno razvojem novih mjernih tehnologija. Geodetske mjerne tehnike također uvelike pridonose praćenju pomaka Zemljine kore, a poseban značaj svakako imaju hrvatski geodinamički projekt CRODYN, čija mreža stanica pokriva područje cijele države, te geodinamička mreža grada Zagreba kojom se prate pomaci na širem području glavnog grada. Veliki doprinos u bližoj budućnosti očekuje se uključenjem mreže stanica CROPOS-a u projekte praćenja tektonskih gibanja, koji će prema nekim idejama služiti i za predviđanje većih potresa. Za ove potrebe trebalo bi mrežu točaka učiniti gušćom, unaprijediti softver za obradu podataka i proširiti kapacitet kontrolnog centra, a velike su šanse da uloženi napori neće biti uzaludni.

Postoji nekoliko međunarodnih i mrežnih stranica poput europske EMSC i američke USGS na kojima možete naći korisne informacije.

Što se tiče Hrvatske, seizmološka služba Geofizičkog odsjeka pri PMF-u ima opširna i svakom dostupna objašnjenja:
https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba

Seizmološki pojmovnik:
https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/seizmoloski_pojmovnik

O potresima:
https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_potresima

Česta pitanja i odgovori:
https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_potresima/odgovori_na_pitanja_o_potresima

Hrvoje Tkalčić profesor je na Australskom nacionalnom sveučilištu.
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1074363766369406&id=100013873788242

Informacije o pripravnosti u slučaju potresa

Što činiti prije potresa?

Potresi se događaju naglo, nasilno i bez upozorenja. Prijevremeno identificiranje mogućih opasnosti i planiranje unaprijed može smanjiti mogućnost ozbiljnih ozljeda ili gubitka života od potresa.
Provjerite opasnosti u kući
· Pričvrstite police čvrsto na zidove.
· Postavite velike ili teške predmete na donje police.
· Spremite krhke predmete poput hrane u bocama, stakla i porculana na niskom mjestu.
· Objesite teške predmete poput slika i zrcala daleko od kreveta i kauča.
· Pohranite razne lijekove, agresivne ili otrovne tekućine (npr. za trovanje korova, pesticide, izbjeljivače), benzin ili druge zapaljive tekućine koje mogu biti potencijalno opasne, sigurno u zatvorenim ormarima.

Utvrdite sigurno mjesto u zatvorenom prostoru i na otvorenom
· Nosive zidove unutar vaše kuće i veliki namještaj koji se neće lako stisnuti pod teretom.
· Dalje od mjesta gdje bi staklo moglo popucati po prozorima, zrcalima, slikama ili gdje su teške police za knjige ili drugi težak namještaj koji bi mogli pasti.
· Na otvorenoj vanjskoj lokaciji, daleko od zgrada, stabala, telefonskih i električnih vodova, nadvožnjaka.

Educirajte sebe i članove obitelji
· Naučite djecu kako i kada nazvati lokalne hitne službe.
· Naučite sve članove obitelji kako i kada isključiti plin, struju i vodu.
· Imajte osobni obiteljski plan za izvanredne okolnosti.

Imajte pri ruci zalihe za izvanredne okolnosti
· Svjetiljke i dodatne baterije i svijeće.
· Prijenosni radio s akumulatorom i dodatne baterije.
· Prva pomoć i priručnik.
· Konzerviranu i suhu hranu za nekoliko dana.
· Flaširanu vodu za piće za nekoliko dana.
· Pokrivače, odjeću, opremu za kišu i teške cipele.

Izradite plan komunikacije u hitnim slučajevima
· U slučaju da su se članovi obitelji međusobno odvojili tijekom potresa (stvarna mogućnost tijekom dana kada su odrasli na poslu i djeca u školi), razviti plan ponovnog ujedinjenja nakon katastrofe.

Što činiti tijekom potresa?

Minimizirajte svoje kretanje na nekoliko koraka do obližnjeg sigurnog mjesta i ostanite tamo dok se potres ne zaustavi.

Ako ste u zatvorenom prostoru:
· Ovisno o tome gdje se nalazite – dom ili ured – i ovisno o tome što je iznad vas, razmislite o “trokutu života”. Biti pored teškog objekta poput velikog kauča ili stola pokazalo se u nekim slučajevima boljim od toga da budete pod njim. Čak i ako su kauč ili stol skršeni, i dalje će biti prazan prostor pored njega. To su NEKA OD iskustva iz zemalja gdje su potresi daleko češći nego kod nas. Ali ima i drugih, kad ljudi ispod masivnog stola ostanu neozlijeđeni. Zgrade se grade različito u različitim dijelovima svijeta i teško je uspoređivati Kaliforniju, Japan, Filipine, Hrvatsku itd. (https://www.earthquakecountry.org/dropcoverholdon/)
· Ljudi koji se jednostavno sklupčaju i pokriju glavu u krevetu često poginu kod urušavanja zgrada. Znatno je bolje baciti se pored kreveta i tu se sklupčati i pokriti glavu jastukom. Osobno, to mi zvuči bolje nego ostati u krevetu.
· Sa što je moguće manje koraka, pokrijte lice i glavu rukama i pričvrstite se na vanjski nosivi zid, u kut ili pored velikih komada namještaja ili ako je moguće između dva velika komada namještaja. Mnogo je bolje nalaziti se u blizini vanjskog dijela zgrade nego u unutrašnjosti. Što se nalazite dalje od vanjskog perimetra zgrade, veća je vjerojatnost da će vaš put bijega biti blokiran.
· Držite se dalje od stakla, prozora i bilo čega što bi moglo pasti, poput rasvjetnih tijela i velikih zidnih predmeta poput zrcala.
· Ostanite unutra dok se trešnja ne zaustavi i postane sigurno izići van. Ozljede mogu nastati kada se ljudi unutar zgrade pokušaju prebaciti na drugu lokaciju unutar zgrade ili pokušaju otići.

Ako ste na otvorenom:
· Ostanite na otvorenom.
· Odmaknite se od zgrada, uličnih svjetala i komunalnih žica, uključujući tramvajske i autobusne linije, te nadzemne žice.
· Jednom kada ste na otvorenom, ostanite tamo dok se trešnja ne zaustavi. Najveća opasnost postoji izravno izvan zgrada na izlazima i uz vanjske zidove. Pokretanje tla tijekom potresa rijetko je izravni uzrok smrti ili ozljeda. Većina žrtava povezanih s potresima proizlazi iz urušavanja zidova, letećeg stakla i pada predmeta.

Ako ste u vozilu u pokretu
· Zaustavite se što brže čim sigurnost dopusti. Izbjegavajte zaustavljanje u blizini ili ispod zgrada, drveća, nadvožnjaka i komunalnih žica. Ako se morate zaustaviti u blizini ili između zgrada, neki izvori kažu “izađite iz auta i legnite pored njega, ne pod njega”, ali ako pogledate fotografije automobila zatrpanih od potresa u Zagrebu, to nije baš točno.
Bilo bi najbolje zaustaviti auto dalje što dalje od bilo kakve građevine i ostati u njemu.
· Budite oprezni nakon prestanka potresa. Izbjegavajte ceste, mostove ili nadvožnjake koji bi mogli biti oštećene potresom.
· Koristite prosudbu o tome hoćete li ostati u vašem automobilu ili ne.

Ako ste zarobljeni ispod ruševina:
· Ne palite šibice.
· Kretanje smanjite na minimum da ne dižete prašinu.
· Pokrijte usta maramicom ili odjećom.
· Ostanite smireni i lagano udarajte po cijevima tako da vas spasioci mogu pronaći.
· Upotrijebite zviždaljku ako je imate.

Što činiti nakon potresa?

Razmislite o mogućim naknadnim potresima
Sekundarni udarni valovi obično su manje nasilni od glavnog potresa, ali mogu biti dovoljno jaki da dodatno oštete oslabljene strukture i mogu se pojaviti u prvim satima, danima, tjednima ili čak mjesecima nakon potresa. Nažalost, pred-šokovi i sekundarni udarni valovi, kao i sami potresi, potpuno su nepredvidljivi. Nemoguće je reći je li događaj s kojim se suočavate pred-šok ili sam potres.
Javite se
· Pokušajte nekako obavijestiti ljude o svom stanju, mjestu te o članovima vaših obitelji, čim to bude moguće.
· Mobiteli su precijenjeni jer je infrastruktura ranjiva i najvjerojatnije neće raditi nakon potresa, iako je možda moguće poslati SMS kada nije moguće obaviti poziv.
· Zemaljske telefonske linije vjerojatno neće raditi nakon potresa.

Oprezno otvarajte ormare
· Čuvajte se predmeta koji mogu pasti s police.

Pregled građevine
· Maknite se iz oštećenih dijelova zgrada i NE ULAZITE u kuću/zgradu dok je stručne osobe ne pregledaju

Provjerite curenje plina
· Ako osjetite miris plina ili čujete puhanje ili šum, otvorite prozor i brzo napustite zgradu.
· Isključite plin na vanjskom glavnom ventilu ako ga možete locirati.
· Ako isključite plin iz bilo kojeg razloga, NEMOJTE ga ponovno uključivati.

Provjerite električni sustav
· Ako vidite iskrenje ili slomljene ili izlizane žice, ili ako namirišete izgorenu izolaciju, isključite električnu energiju na glavnoj ploči s napajanjem.

Provjerite oštećenja kanalizacije i vodovodnih instalacija
· Ako sumnjate na oštećenje kanalizacije, izbjegavajte korištenje toaleta.
· Ako su vodovodne cijevi oštećene, isključite glavni vod.
· Trebali biste imati pitku vodu u zalihama za slučaj katastrofe.