Kako naučiti letjeti
Tehnika je odista vrlo jednostavna. Početak je najteži, kao i svaki drugi, uostalom.
Udah.
Bitno je da na početku čovjek udahne najdublje što može, šireći isprva trbuh, onda malo zadrži dah, pa se propne na prste (nožne), i zatim još samo malo udahne u najgornji dio pluća koji je još prazan. Pri toj se radnji može javiti malo oštrija bol u području ošita, ali to je onaj trenutak kada treba sve zaboraviti i naprosto se lagano pustiti.
Mali trzaj tijelom i hop – letimo.
Izdah.
Sada samo treba smireno nastaviti disanje, trbušno, promatrati udah, kuda sve prolazi zrak, kako se tijelo širi, pa promatrati izdah, opet promatrati kako zrak izlazi, a tijelo se skuplja…
I uskoro ugledamo svijet ispod sebe. Ili oko sebe.
Dišimo.
Tko ne uspije poletjeti prateći ove upute, može početi pisati. O letu, naravno.
You are quite talented actually!
Hvala Daniela, drago mi je da ti se sviđa 🙂
I meni se isto sviđa. 🙂
Nakon što sam čitao ono što ti pišeš Alene, stvarno me veseli da ti se sviđa 😀
Zaboravih dodati – sigurno ću gorjeti u paklu, ha ha ha.
Kratko, sažeto, jasno, sugestivno, centrirano, interesantno, originalno. Samo, ja sve vreme mislih na ronjenje, ne znam zašto! 🙂
A zašto si rekao Alenu da ćeš goreti u paklu????? 🙂
A negdje kod njega, ne sjećam se točno gdje, neka “vjernica u nešto” je komentirala njegove knjige ili priče koje je napisao izjavom da će on i svi koji to čitaju gorjeti u paklu. A ja čitam što on piše. Eto 🙂
A to je u pitanju! 🙂